Putujuća izložba Goethe-Instituta „Geniale Dilletanten“, realizirana u suradnji s Udruženjem za razvoj kulture ‘URK’ i Klubom Močvara, u Zagreb nam je stigla 4. veljače te se u Pogonu Jedinstvo može razgledati do 18. veljače. Ime izložbe, „Geniale Dilletanten“ (umjesto Dilettanten; Dille – kopar, Tanten – tetke, op.prev.), preuzeto je od namjerno pogrešno napisanog naziva koncerta održanog 1981. u berlinskom Tempodromu koji je postao sinonimom za kratak period umjetničkog procvata. Sama izložba nudi nam uvid u glazbenu scenu u podijeljenoj Njemačkoj početkom 80-ih, donosi fotografije, filmove i tekstove koji prate sedam bendova; Einstürzende Neubauten, Die Tödliche Doris, Der Plan, Freiwillige Selbstkontrolle (F.S.K.), Palais Schaumburg, Ornament und Verbrechen, Deutsch Amerikanische Freundschaft (D.A.F.) te dio mode i dizajna tog razdoblja. Izlaženje iz umjetničkih vrsta i kategorija, izjednačavanje umjetničkih žanrova, kao i političkih granica Istoka i Zapada zajedničko je akterima razdoblja koje izložba predstavlja. David Bowie, Iggy Pop, Nick Cave, Lou Reed samo su neki od umjetnika koji su tih godina dolazili u Berlin kako bi tamo živjeli i surađivali s njemačkim glazbenicima.

U sklopu izložbe ponuđen je i bogat popratni program; koncert talijanskog skladatelja i producenta Teha Tearda i Blixe Bargelda (pjevača i frontmena Einstürzende Neubauten te bivši član pratećeg benda Nicka Cavea The Bad Seeds) održao se 7. veljače, a 8. veljače prisustvovali smo projekciji filma „B-Movie: Lust & Sound in West-Berlin 1979-1989“ nakon kojeg je uslijedio razgovor s Markom Reederom i Blixom Bargeldom.

 „B-Movie“ dokumentarac je o glazbenoj i umjetničkoj sceni Zapadnog Berlina osamdesetih godina prošloga stoljeća autora Marka Reedera. Reeder je jedan od ključnih aktera glazbene scene Manchestera, a potom i Berlina ranih osamdesetih kada se tamo preselio iz Engleske. Kao svojevrsni narator vlastitog života, kroz film nas vodi opisujući kulturne i društveno-političke okolnosti života u Zapadnom Berlinu, dočaravajući nam dašak tog vremena upoznaje nas s glavnim protagonistima, glazbenicima i umjetnicima berlinske (sub)kulturne scene. Zidom podijeljeni grad postao je mjesto okupljanja subkulturne i popkulturne scene, cijelog niza glazbenika, umjetnika i svjetskih zvijezda. Film oslikava jedan kulturalni međuprostor prema kojem su u tom trenutku gravitirali svi koji su, kasnije se pokazalo, bili bitni za rađanje novog kulturnog pokreta.

Nakon filmske projekcije u prepunoj Močvari započela je tribina koju je, po mom mišljenju prilično neuspješno, moderirala Vlatka Kolarević. Unatoč ugodnoj atmosferi te donekle zanimljivom razgovoru koji su Reeder i Bargeld vodili, sve je prošlo u nekoj maniri „kavanskih razgovora“ kojima je nedostajala neka ključna struktura kako bi tribina zadržala poveznicu s kontekstom same izložbe. Dobar dio tribine protekao je u razgovorima o njihovom osobnom životu u Berlinu osamdesetih, o Einstürzende Naubautenu i životu „na turneji“, Bargeldovom ljetovanju u Hrvatskoj, Reederovom producentskom radu, itd. Bargeld samu izložbu još uvijek nije pogledao, kako je sam u razgovoru ustvrdio, već čeka priliku da izložba gostuje na nekom egzotičnom mjestu, no kao svojevrsnu kritiku izložbi, kasnije je istaknuo, smatra upitnim korištenje naziva „Geniale Dilletanten“ kao univerzalnog pojma jednog kulturnog/umjetničkog razdoblja, pošto se po njegovom mišljenju on odnosi samo na manju grupu ljudi koji su u jednom trenutku u osamdesetima pripadali sceni Zapadnog Berlina. Kroz razgovor su se djelomično dotakli i pitanja undergrounda i subkulture tada i danas. Oboje su se složili da subkultura kakva postoji danas nije istovrsna onoj ’80-tih te da se u tom obliku teško može ponoviti, a isti zaključak se nametnuo kustosici Mathilde Weh i Leonhardu Emmerlingu kad su radili na ideji i konceptu same izložbe.

I za kraj večeri mogli smo uživati u izboru glazbe Marka Reedera.

Izložba nam daje jedan konkretan i zaokružen uvid u njemačku glazbenu i umjetničku scenu osamdesetih, jako zanimljivi postav s mnoštvom fotografija, opskurnih ploča, memorabilija i umjetničkih radova obogatili su kulturnu ponudu našeg grada.

Također su organizirane i dvije radionice; 11. veljače održala se radionica „Vizualne improvizacije“ pod voditeljstvom Jelene Bračun i Gordane Košćec Bousfield iz udruge OPA, a 18. veljače, posljednjeg dana izložbe, održat će se radionica elektroničke i improvizirane glazbe „Tvornica zvuka“ Nenada Sinkauza. Definitivno bih preporučila svim zainteresiranima da požure i do 18. veljače razgledaju izložbu, a odvažnima i da sudjeluju u posljednjoj radionici.

 

Sanja

 

photos by Joža