Dok sam bio totalni klinac starci su me vukli sa sobom na dosta koncerata i razno raznih performance-a pa sam se u osamdesetima nagledao svakakvih „čudaka“, no dobro se sjećam kad sam s desetak godina na kablovskoj televiziji, na njemačkom programu Tele 5, u sklopu neke emisije vidio nastup uživo neka tri lika koji liče na kauboje iz neke druge dimenzije ili s neke druge planete. Stari je snimio taj nastup i skoro svaki puta kada bi netko od njegove ekipe došao u posjetu, nakon par čašica razgovora, puštao se taj koncert i svi su manje-više bili oduševljeni viđenim. Moram priznati da ja baš i nisam dijelio njihovo oduševljenje, to mi je bilo ipak malo previše uvrnuto za moju dob, ali me svejedno zanimalo ko su ti ljudi i da li su uopće, no nitko od prisutnih nije imao pojma o kojem se bendu radi, a mi nismo uhvatili ime benda na početku nastupa.
Tek sam negdje u srednjoj školi, sredinom devedesetih, doznao o kojem se bendu radilo. Naravno, bio je to bend The Residents te sam sada uz pomoć interneta doznao da je taj nastup bio 1988. u emisiji „Off Beat Night“ koji je službeno izašao na „Cube E Box Setu“. Da se malo pohvalim, na VHS-u koji još uvijek imam je malo drugačija verzija od one koju su službeno objavili, pa pretpostavljam da možda imam i raritetnu snimku.
The Residents postoje još od 1969-e, izdali su preko šezdeset albuma, i mislim da su rijetki primjerci onih koji imalo prate glazbu a da nisu čuli za njih ili barem vidjeli fotke ili snimke likova u odjelima s eyeball maskama. Naravno, tijekom svoje karijere mijenjali su svoj izgled na nastupima, ali se dan danas ne zna tko točno stoji iza tih maski. Postoje određena nagađanja, no to nikad nije, a vjerojatno niti neće biti, službeno potvrđeno jer baš u tome leži taj njihov kultni status i misterija, pa nije bilo čudno da nam je bilo zabranjeno fotografiranje i snimanje koncerta s profesionalnom opremom. Koliko sam upućen, odobrene su samo dvije foto akreditacije što naravno nije spriječilo publiku da masovno fotografira i snima koncert svojim mobitelima.
U Zagrebu su dosad imali samo jedan nastup 2001. godine u Tvornici kulture u sklopu Icky turneje, a ovoga su puta došli u Močvaru predstaviti „Shadowland“. Koncert je dan prije rasprodan tako da je Močvara pucala po šavovima, jedva sam se uspio izgurati do druge polovine dvorane gdje sam imao skroz solidan pogled na pozornicu. U klubu se okupilo nekoliko generacija poklonika „rock’n’roll“ muzike, tako da se u gužvi ispred pozornice mogla vidjeti i publika mlađa od dvadeset, ali i publika koja je u debelim šezdesetima, a to se stvarno rijetko viđa na zagrebačkim koncertima. Pošto je Močvara ipak dosta manji klub od Tvornice, za ovu priliku su malo produžili pozornicu ne bi li na nju The Residents postavili svoju scenografiju koja se ovoga puta sastojala od crno bijelih zastava i ploča te velikog balona na kojem su se između pjesama vrtile projekcije.
Na ovoj turneji nisu imali prepoznatljive eyeball maske, trenutno nose kosturolike maske koje članovi Ricko (koji zamjenjuje Chucka) na synthu i efektima, te gitarist Bob nisu skidali tokom čitavog nastupa, dok je pjevač Randy nakon uvodne stvari „Rabbit Habit“„skinuo“ masku ispod koje je naravno bila druga koja me najbliže podsjeća na dedu Sawyera (dedu od Leatherfacea iz kultnog horora Texas Chainsaw Massacre). Pjevač nam je za vrijeme nastupa objasnio koncept „Randy, Chuck & Bob“ trilogije (proslave njihove 40. godišnjice postojanja), a to je life in reverse filozofija, prvi dio je bio o duhovima i smrti, drugi o ljubavi i seksu, a nama su predstavili treći dio „Shadowland“-a, priču o rođenju i reinkarnaciji.
Da im je nastup bio i te kako impresivan potvrđuje i situacija u samom klubu za vrijeme koncerta gdje je rijetko tko izlazio van iz prostorije tijekom njihovog nastupa, iako je unutra zabranjeno pušenje. Ljudi su jednostavno omađijani njihovim performanceom, uz dvadesetak odsviranih pjesama, na sat i petnaest minuta zaboravili na žeđ, nikotin i ostale potrebe. Kada je bend završio službeni dio nastupa rečenicom: „All our lives we love illusion, Neatly caught between confusion, And the need to know we are alive“ iz pjesme „Ship Of Fools“, nitko od publike nije ni mrdnuo, nego ih je uz gromoglasni pljesak pozvala nazad na binu te je uslijedilo bis uz pjesme „The Making Of A Soul“ i „44“. Naravno, da se pitalo publiku svirali bi oni još tko zna koliko dugo, ali su nam nakon bisa uvalili kajlu i odmah upalili svijetla te pustili muziku preko razglasa, ali nakon ovako dobrog nastupa, siguran sam da im to nitko nije zamjerio. KUTAK ZA REKLAMU: u slučaju da netko od publike ima viška 100 000 $ pogledajte što vam sve The Residents nude za te pare….
I tako skoro trideset godina od dana kada sam ih prvi puta vidio na televiziji, napokon sam ih vidio i uživo te mogu reći samo jedno, ispravio sam nepravdu prema samom sebi otišavši na ovaj koncert. Preporučio bih svima da ih barem jednom u životu odu pogledati uživo jer The Residentsi i te kako znaju napraviti show i to u pravom smislu te riječi, a pošto se iza njihovih maski ipak kriju vremešni starci, vjerojatno ih nećete imati priliku vidjeti još mnogo puta.
Joža
photos by Nives Milješić
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.