Knjiga Henryja Hobhousea Seeds of change: Six plants that transformed mankind nije pisana kao povijest okoliša ali jest drugačiji pristup povijesnom narativu jer kroz šest zasebnih poglavlja u glavne uloge redom stavlja kinin, šećernu trsku, pamuk, krumpir, čaj i koku, uzimajući te kultivirane biljke kao vitalne ali neprepoznate ili zanemarivane faktore u ljudskoj povijesti. Korist koje je čovjek imao od ovih biljaka su višeznačne, od farmakoloških učinaka aktivnih tvari kinina i koke, prehrambene vrijednosti krumpira, do svakodnevne upotrebe pamučne tkanine. Otkriće i primjena kinina značila je otvaranje ogromnih suptropskih i tropskih područja pogođenih endemskom malarijom, dotada znanih kao “white man’s grave”, kolonijalizaciji i eksploataciji od strane zapadnoeuropskih zemalja. Međutim, autor se ne zadržava samo na tome nego daje i slojevitu sliku kako je traganje za sintetiziranjem supstituta za kinin uvjetovalo i niz slučajnih otkrića u kemiji, a koja će kasnije biti značajna u industrijskoj revoluciji. Hobhouse dovoljno pažnje posvećuje i etičkim i političkim dilemama koje je upotreba nekih biljaka izazivala ili još izaziva. Plantažni uzgoj pamuka i šećerne trske je kroz povijest zapadne hemisfere sinonim za degradirajuće ropstvo i izrabljivački odnos čovjeka nad čovjekom, dok je suvremena kontroverza odnos prema ilegalnim supstancama poput kokaina i ogromni problemi u koje su južnoameričke zemlje gurnute kroz proglašeni američki “war on drugs”, rat koji se ne može dobiti. Skreće nam pozornost i na “nevidljivu” i toleriranu ovisnost ljudske vrste o rafiniranom šećeru i općenito probleme koje rafiniranje produkata šećerne trske i kokinog lišća izaziva, a postale su opće raširene u modernom industrijsko-potrošačkom društvu. Povijest ovih biljnih vrsta ne može biti kompletna bez sagledavanja općenite ekonomske uloge i utjecaja koji su imale na razvoj svjetske interkontinentalne trgovine i profite koje su donosile kolonijalnim kompanijama. Autor vješto povezuje poglede iz nekoliko kuteva kako bi svaku priču vješto ispleo u čvrstu i slojevitu osnovu za razumijevanje jednog djelića povijesti našeg svijeta. Neke zamjerke autoru postoje, ponajprije zbog određene zastarjelosti jer je knjigu, objavljenu 1985. godine, revidirao 1999. ali tako da je dodao to šesto poglavlje o koki, a bez eventualnog unaprijeđivanja originalnih poglavlja novim saznanjima. No to su ipak manje zamjerke, inače je knjiga vrlo pitko i informativno djelo.

 Knjiga je dostupna u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu.

Ante Marulja